Pećine

Veliki ponor

Nalazi se nedaleko od naselja Miljevina, u blizini starog puta Miljevina-Foča. Pećinu su prvi put istraživali spelolozi SD "Ursus spelaeus", iz Foče 1979.godine. Do proljeća 1997. objekat je morfološki istražen u dužini od 530 metara i dubini 37 metara. Tokom istraživanja preronjena su tri sifona, poslije čega je ponor povezan sa pećinom u kanjonu rijeke Bistrice. Ova pećina je ranije istraživana do sifona na 92 metru (treći sifon). Spelološka istraživanja velikog ponora pomogla su da se riješi problem odlaganja jalovine Rudnika mrkog uglja Miljevina za koji  je potok koji teče pećinom predstavljao problem. Spelomorfološki, veliki ponor sastoji se od glavnog kanala i nekoliko manjih sporednih kanala. U pećini se nalazi nekoliko vodopada i tri sifona. Najveća dubina vode u kanalima velikog ponora iznosi 7 metara.

Pećina u tunelu

To  je najduži objekat okoline kanjona rijeke Bistrice. Ulaz u pećinu nalazi se u blizini sela Kuta, u tunelu kojim prolazi magistralni put Trnovo-Foča. Pećina se morfološki sastoji od glavnog kanala ispresjecanog na nekoliko mjesta sifonima. Iznad glavnog kanala nalazi se suvi kanal dugačak 247 metara. Pećinu su prvi put istraživali 1979.godine spelolozi SD "Ursus spelaeus", iz Foče. Tokom ovih, početnih istraživanja, preronjen je je sifon na 410.metru, ali je dalje istraživanje  zaustavio sifon na 500 metru.

Ukupna dužina svih  istraženih podzemnih kanala je 1.025 metara. Ne postoje publikovani detaljniji podaci o objektu.

Peruc

Ova pećina se nalazi u selu Izbišino u blizini Miljevine. Pećina ima dva ulaza od kojih je vodeni kaptiran. U pećinu je moguć pristup suvim kanalom koji je trenutno jedina fizička veza sa "Glavnim kanalom". Pećinu su do sada jedino istraživali spelolozi SD "Ursus spelaeus", iz Foče.

Uskim kanalima pećine protiče stalni vodeni tok, koji je na pojedinim mjestima subok i do jedan metar. U vrijeme velikih padavina događa se da poplavi i suvi kanal. Slično ostalim spelološkim objektima u blizini kanjona rijeke Bistrice i u ovoj pećini se na nekoliko mjesta nalaze sifoni. Pećina se završava blatnjavim sifonom, koji nije speleoronilački istraživan. Ukupna dužina istraženih kanala pećine Peruc je 299 metara.

Ledenjača

Toje arheološko-speleološki objekat koji se nalazi u selu Donje Budanj na čijim su zidovima pronađeni crteži koji su rađeni graviranjem i punktiranjem tačkica. Na osnovu skromnih arheoloških ostataka crteži najvjerovatnije datiraju iz bronzanog doba. Na sjevernoj površini pored ulaza, može se prepoznati urezano tijelo surlaša (slon ili mladi mamut) bez kljova, a najveća grupa crteža se nalazi  na južnoj površini. Prema vjerovanju lokalnog stanovništva da iz unutrašnjosti pećine dolaze nezdravi vjetrovi, polovina otvora koja vodi u pećinu je pregrađen kamenom ogradom.