Vučevo

Izmedju četiri kanjona Pive, Drine, Sutjeske i Mratinjske rijeke, a u podnožju Maglića, kao ogromna terasa, prostire se visoravan planine Vučevo. Strme strane kanjona su visine od 1000-1200 m, a ujedno (sa Tarom) i najdublji kanjoni u Evropi.

Podnožja Vučeva sa svih strana obiluju vodama (rijeke i izvori), dok sami plato često oskudijeva vodom zbog vodopropusnih stijena u podzemlju. Krečnjački teren je pokriven vrtačama i uvalama dubine od 15 do 20 m. Zaravni su prebogate travom pa odtuda u ljetnim mjesecima na hiljade grla sitne stoke na ispaši. Brojni su katuni čobana iz različitih krajeva.Karakteristične su zaravni sa livadam i pašnjacima sa bujnom planinskom travom. Guste šume jele, smrče i bukve su glavna odlika, a na strmim grebenima ima i klekovine.

Najveći vrhovi ili grebeni Vučeva su: Planinica(1876m), Rujevac(1836), Ulobić (1759), Klekova planina (1790), Hadžića ravan sa Crnim vrhom (1588) i dr. Četiri su izvora vode koji kadkad i presuše u toku ljeta: Rujevac, Ulobić, Suva gora i Lokve Dernečište. Ukupnom platou Vučeva pripadaju i istaknute visoravni: Snježnica, Mrkalj klade, Lokve Dernečište, Hadžića ravan i Dragoš sedlo.

Vučevo je osim ljetnjih mjeseci uvijek pokriveno maglom i oblacima gdje se čuje samo vijanje vukova, pa je i stoga dobilo ime kako mu i priliči.