Sutjeska

Sutjeska je veoma brza planinska rijeka. Izvire na padinama Volujaka na  1500 m, a u Drinu se uliva na 437 m. Sa planine Zelengore skuplja bistru vodu rijeka Hrčavke, Jabušnice i Klobučarice. Dugačka je 35 km. Njena klisurasta dolina usječena je između Volujaka i Maglića na istoku i Zelengore i Treskavice na zapadu. U njoj se nalaze samo dva manja proširenja Čemerno i Tjentište, a između njih je 6 km dug kanjon Prosječnica. Njegov najuži dio – ždrijelo Vratar širok je samo oko 20 m, dok se vertikalne dolinske strane izdižu 1200 m iznad rijeke.

Sutjeska protiče središnjim dijelom NP“Sutjeska“ i po njoj  je  Park dobio svoje ime.

Istorija ovih prostora vezana je za ovu  plahovitu rijeku počev od ranog srednjeg vijeka. Karavanski put Via Bosnia i Via Drinos su upravo prolazili kanjonom Sutjeske, nastavljajući put do  središnje Evrope i Carigrada. U toku Drugog svijetskog rata na ovim prostorima se odigrala sudbonosna Bitka koja je ispisala istoriju ovog dijela Evrope.

Najvažnije lijeve pritoke Sutjeske

Jabušnica

Pored brojnih izvora Jabušnica prima vodu iz glavnih izvora Vita Bara i Crvene Lokve, na južnim padinama Pod Kleke i Pod Klanca u planinskom sistemu Oboreno Točilo sa vrhom Munjaš (1892 m). Gornji i srednji tok rijeke je okružen planinskim vrhovima Brgoč        (2.015 m), Borovac (1.835m), Dubrova (1.828m), Klek (1.896 m), Munjaš (1.892 m), Vranjača (1.887 m) i dr., dok je dio srednjeg i donji dio oivičen sa sjeveroistoka planinskim lancem Jabučkih Stjena sa vrhovima Tovarnice.

Hrčavka

Izvori ove izrazito planinske riječice su u šumovitim predjelima istočnih padina planinskog masiva Oboreno Točilo sa vrhovima Orlovača (1.960 m), Kozje Strane (2.014 m) i južnih padina Planina. Od izvora do ušća (Mihalj Polje) dužina toka je 13,5 km, sa ukupnom visinskom razlikom od oko 1.028 m. Dolina ove pritoke Sutjeske je dobro usječena u Zelengorski masiv, sa veoma atraktivnim kanjonom i klisurama. Vodotok se odlikuje velikim padovima i brojnim kaskadama sa vodopadima.

Najvažnije desne pritoke Sutjeske

Suški potok

Izvorski dio nalazi se na koti oko 1.310 m, sa sjeverozapadnim padinama Šarenih Lastvi i Stavljana- ogranka Maglića. Ova riječica sa stmim obalama, protič ekroz krečnjačke predijele sa čestim kaskadama, brzacima i vodopadima. Ukupna dužina vodotoka je 7,3 km, a visinska razlika 536 m.

Perućica

Perućica prima izvore na Crvenim Prljagama na oko 1.600 m n.v. sa sjeverozapadnih obronaka Maglića (2.386 m) sa sjevera Pogleda (1.804 m) i Makaza (1.645 m) sa juga. Na svojoj dužini od oko 6,5 km prolazi kroz veličanstvene predjele prašume, a na svom srednjem toku, zvanom Skakavci, na oko 3 km od ušća pravi vodopad visine oko 75 m, a od Sniježnika prima potočić Kondžil, koji pada sa znatne visine u Perućicu.

Pored ovih glavnih pritoka, u rijeku Sutjesku se uliva još znatan broj manjih potoka. Ovo područje je bogato vodom, kako vodotocima i jezerima, tako i mnogobrojnim izvorima i vrelima.